Wednesday, September 23, 2020

Covid: WHO sets rules for testing herbal remedies

The World Health Organization (WHO) has agreed rules for testing of African herbal remedies to fight Covid-19.

Sound science would be the sole basis for safe and effective traditional therapies to be adopted, it said. Any traditional remedies that are judged effective could be fast-tracked for large-scale manufacturing.

Madagascar's leader has been promoting an untested product he says can cure the disease despite the WHO warning against using untested remedies. The WHO said the new rules were aimed at helping and empowering scientists in Africa to conduct proper clinical trials.

President's herbal tonic fails to halt Covid-19 spike

The move comes as the number of confirmed cases of coronavirus worldwide passes 30 million, with reported global deaths standing at more than 957,000. In Africa there have been more than 1.3 million cases and less than 33,000 reported deaths.

Around 140 potential vaccines for Covid-19 are being developed around the world, with dozens already being tested on people in clinical trials.

'Accelerating research'

Alongside these efforts, the green light has now been given for phase three clinical trials using African traditional medicines.

A panel of experts, set up by the WHO, the Africa Centre for Disease Control and Prevention and the African Union Commission for Social Affairs, has agreed on the protocols .

Phase three trials usually test the safety and efficacy of a drug on larger groups of participants.

"The adoption of the technical documents will ensure that universally acceptable clinical evidence of the efficacy of herbal medicines for the treatment of Covid-19 is generated without compromising the safety of participants," said Prof Motlalepula Gilbert Matsabisa, the panel's chairman.

"The onset of Covid-19, like the Ebola outbreak in West Africa, has highlighted the need for strengthened health systems and accelerated research and development programmes, including on traditional medicines," the WHO's Dr Prosper Tumusiime said in the statement.

In April, Madagascar's President Andry Rajoelina launched Covid-Organics to great fanfare, saying it was a prevention and remedy. It had been tested on 20 people over a period of three weeks.

Mr Rajoelina stands by the herbal concoction, despite the Indian Ocean Island having had 15,925 coronavirus infections and 216 Covid-19 deaths.

The drink, which has also been sent to dozens of African countries, is produced by the Malagasy Institute of Applied Research from the artemisia plant - the source of an ingredient used in a malaria treatment - and other Malagasy plants.

Dr Tumusiime said that via the WHO's African Vaccine Regulatory Forum, there was now a way for clinical trials of medicines in the region to be assessed and approved in fewer than 60 days.


Source

Bebe Cool defaults at Barber shop

By Hussein Kiganda Gagamel boss Bebe Cool is known for having a penchant for the good things in life.  From fancy cars, expensive retreats and unique hairstyles, he is a trendsetter. Sadly, this has come at a cost.  Latest news filtering in shows that he is heavily indebted after accessing these services on credit.  Celebrity […]
Source

Speaker Kadaga asanyukidde omulimu ogukolebwa ku kisaawe kye Nakivubo n'asiima Omugagga Ham olw'okubeera n'omutima ogulumirira eggwanga lye

Speaker Kadaga asanyukidde omulimu ogukolebwa ku kisaawe kye Nakivubo n'asiima Omugagga Ham olw'okubeera n'omutima ogulumirira eggwanga lye

OLUVANNYUMA lwa Pulezidenti Museveni okugya envumbo ku by'emizannyo olw'ekirwadde kya CORONA, okuzimba ekisaawe kya "Nakivubo War Memorial Stadium" kuzzeemu buto okutojkjera era mu myezi munaana kigenda kubeera kituuse ku mutendera gw'okukiteekamu entebe.

"Wadde ng'ekiseera kino buli muntu ssente azinoonyeza mu kiwaato, naye nze tekiyinza kungaana kugenda mu maaso n'okuzimba ekisaawe nga bweneyama era ku luno omulimu buli omu abadde alimu ttoma agulaba emisinde kweguddukira era wakati w'emyezi omunana n'omwaka gumu kigenda kubeera kituuse ku mutendera gwakutekamu entebe n'amataala nkikwase gavumenti" Bwatyo Ham bwategeezezza.

 Bino Ham abitegezezza Sipiika wa palamenti Rebeeca Kadaga abadde agenze okukyalirako abasuubuzi abakoleera ku bizimbe bye ebiri e Nakivubo olwaleero Ham gy'akozeserezza oimukisa guno 

okulaga Sipiika Kadaga omulimu bwe gutambula kubanga bangi babadde bamutuukirira ne bamugamba nti ekisaawe Ham yakizimbamu dda amaduuka ekintu ekitali kituufu

Sipiika atunnulidde omulimu ne yewunya era ne yebaza Ham okubeera musiga nsimbi omuto bwati neeyeyimba mu mulimu gw'okukulaakulanya eggwanga lye.

Ham agambye nti kino ekisaawe nga kiwedde kye kigenda kubeera ekisinga okuba eky'omulembe mu "East Africa" era nga kigenda kubeera kibikke nga kituuza abantu 35,000. Nga mulimu buli kimu .

Ayongeddeko nti ekisaawe kino wadde aba ROKO bakizimbira ssente nnyingi obuwumbi 188, naye yalina okulaba ng'omulimu guno gukolebwa kkampuni eyabakugu kubanga kigenda kusigala kyogerwako abaana n'abazzukulu.

Ebitundu bya paviiriyoni byombi bimaze okusituka obulungi nga kati bazimba mwaliiro gwakusattu

Mu October/2018 minisita w'eby'enjigiriza n'emizannyo Janet Museveni yawalirizibwa  naye okukyalako e Nakivubo okulaba omulimu ogw'okuzimba ekisaawe ky'e Nakivubo we gwali gutusse era nazuula nti abali bamuwa amawulire ku bikwata ku kuzimba ekisaawe kino bali bamuwa mafu.

Yagamba nti " Bulijjo nfuna amawulire nti omugagga  Hajji Hamis Kiggundu [Ham] ekisaawe yakizimbamu era kyekimpalirizza okujja wano ndabire ddala oba abantu byeboogera bituufu wabula okusinziira ku kyendabye wano embeera ekisaawe gye kirimu ne pulaani endagiddwa aba ROKO abaakwasibwa omulimu gw'okukola ekisaawe ndi musanyufu kubanga buli kimu kigenda bulungi era nnina essuubi nti ekisaawe kijja kuggwa bulungi bannayuganda batandike okukikozesa" Bwatyo Janet Museveni bweyategeeza.

Era mu bbanga lyayita tono Ham n'ategeeza nga ssente zonna ez'okukola omulimu gw'okuzimba ekisaawe kino bwe yali azifunye obukadde bwa ddoola 50, n'obuwumbi 188 n'obukadde 660  era nazikwasa aba minisitule y'e by'emizannyo nga mu bbanga lya mwaka gumu n'ekitundu gwali gulina okuba nga gukwasibwa abakikulira olwo bannayuganda batandiike okukyeyagaliramu.

  Ham agamba nti omulimu gw'okuzimba ekisaawe kino gweyakwasa ROKO, kati gususse ne mu bitundu 75 ku buli 100 kuba wansi okuzimba omusingi omugumu kye kyali ekizibu kubanga kizimbibwa mu lutobaazi.

Ekisaawe kino kyakutuza  abantu 35,000., pakingi ya mmotoka 9600, emizannyo gy'omunda okuli "Cricket, Net Ball, Valley Ball, Tanis, GYM n'emirala mingi. 

Ekisaawe kino  okutandiika okuzimbibwa kya menyebwa mu February 2017. Wadde nga kyasooka okuzimbibwa 1926 ne kiddamu okukulaakulanyizibwa mu 1954 nga bakizimba ng'ekijjukizo ky'abalwanyi abaava mu ssematalo

Tuesday, September 22, 2020

Speaker asisinkanye abasuubuzi ne bamuloopera enkuyanja y'ebizibu

Speaker asisinkanye abasuubuzi ne bamuloopera enkuyanja y'ebizibu

SIPPIKA  wa palamenti  Rebeeca Alitwala Kadaga asabye abakungu b'ekitongole ky'omusolo URA okukomya okunyigiriza nga bamusiiga nsimbi aba wano Bannayuganda nga balowooza nti abeeru bokka beebalina obusoobozi okutandikawo amakolero.   

"Bw'okwata ettaka obw'aguuga n'oliwa omuzungu oba omweru yenna n'omusonyiwa n'omusolo okumala emyaka kkuumi kubanga musiga nsimbi kyokka n'ogaana okuyambako munnayuganda enzaalwa eya wano  obwo tebuba bwenkanya eri munnansi " Bwatyo Sipiika Kadaga bwaategeezezza.

Bino Kadaga abyogedde asisinkanye abasuubuzi abakola mu  ngoye z'ejjoola leero  okuva mu mawanga nga China, Hong Kong  n'amalala ne bamala ne batungamu engoye ebika eby'enjawulo omuli gomesi z'abakyala, obusuuti bw'abawala, obugoye bw'abaana ne kalonda omulala ate ne bamala ne bazisuubuza amawanga agatwettolodde.

Nga  bano baddukira mu ofiisi ye gye buvuddeko ne bamusindira ennaku abayambe okukoma ku URA,  eyali egenda okutandika okubasasuza omusolo ku ngoye eziyingira eggwanga ez'ejjoola okutandika nga July,01,2020 okusinziira ku tteeka epya.

Gye buvuddeko palamenti yayisa etteeka erigamba nti omuntu yenna ayingiza engoye ez'ejjoola ezitali nnungi mu ggwanga balina okusasula omusolo mu kiro ng'olugoye olwo ddoola ttaano "5"  ekitegezza nti omuntu abadde asasula omusolo ku konteyina eyingira ku bukadde 100, yali alina kutandika kusasula obukadde 800, ekintu ekigoba abasuubuzi mu bizinensi so nga nayo ebadde esasula omusolo.

Kadaga agambye nti etteeka lino okuyita kirabika teryaweebwa budde bumala kulinoonyerezaako  ku lyali lirumira ebisusse  toyinza kugya muntu ku musasuza mu mita ate n'odda mu kiro gattako okusasuza munnayuganda mu ddoola.

"Nakoze okunoonyereza okumala nti kampuni za wano zetwagala okuyambako okukulaakulana nga "Lytle" tebalina busobozi bukola materiyo asinga ono ayogerwako owa "Jiini, polisita, satiini" n'ebirala era nze njagala amaanyi URA egateeka ku bantu abayingiza engoye za Cotton,  kubanga ye abawano bamusoboola okumukola wabula bye batasobola babiveeko" bwatyo Kadaga bagumizza abasuubuzi. 

Bano abasanze mu kisaawe kya "Nakivubo War Memorial Stadium" ekizimbibwa omugagga Hamis Kiggundu era nga ebizimbe bye bino ebisukka 13, ebikyettolodde byonna bisingako basuubuzi ba  byalani abatunga engoye okuva mu jjoola.

Kadaga asuubiza okutuukirira omukulembeze w'e ggwanga ne minisitule y'ebye nsimbi abannyonyole ekituufu ekiri ku tteeka lino kiyambe obutanyigiriza bannayuganda abakava mu kiseera kya Corona kino buli muntu gwekyakosezza.

Abasuubuzi ab'egattira mu kibiina kyabwe ekya "United Tailors Group and Manufactures Association" basiimye Kadaga okukozesa obulungi ofiisi ye n'asobola n'okuvaayo n'atuuka ku muntu wa wansi okumanya ekimuluma.

Bategezezza sipiika nti ekya URA okutandika okubagyako omusolo mu ddoola ate ng'ebapiima mu kiro okutandika nga October, 01,2020.  Kigenda kubeera sikyabwenkanya kubanga baatumya dda emmaali yaabwe okuva e China naye baabadde tebanagifuna olwa Corona eyasannyalaza eggwanga lyonna ng'ate ne China babadde tebakyakola ne basaaba abayambe abagambire ku Pulezidenti abayongereyo ebbanga lya myaka kkuumi bwebetegekeera omusolo omupya.

Komisona wa URA avunaanyizibwa ku by'obusuubuzi mu ggwanga "Haji Hassan Kigozi agambye nti okutandika okusasuza abasuubuzi bano mu ddoola bo bateeka tteeka eryayisibwa palamenti mu nkola okufuba okulaba nga bataasa amakolero aga wano ssaako okwongera amaanyi mu balimi ba ppamba avaamu engoye ezikolebwa wano.

Agambye nti bo mu kiseera kino balinda okulungamizibwa okuva eri minisitule y'ebye nsimbi gattako palamenti ku kiki ekiddako nga October,01,2020. 

 Ye omubaka wa Kampala Central Muhammed Nsereko eyatwala okwemulugunya kw'abasuubuzi bano mu palamenti yasabye gavumenti eyimirize mbagirawo omusolo guno kubanga gunyigiriza bannayuganda okutuusa nga waliwo kampuni enatulaga nti esobola okukola engoye ezogerwako nga bagyeko eza "Cotton" ezimanyiddwa wano nti Lytle ezikola  

Prisons offers Shs 500,000 bounty for every Moroto escapee

Uganda Prisons has offered a Shs 500,000 bounty for every escapee of last week's prison break out in Moroto.

The Commissioner General of Prisons, Dr Johnson Byabashaija who is in Moroto on an inspection duty following the escape of 219 prisoners on Wednesday last week, says he will reward anyone who recovers a gun with Shs 1.5 million and each person who surrenders a prisoner will be paid Shs 500,000.

"I want to inform the escapees that it is a matter of time, we're going to get them. Those who escaped in Arua, we got them, those who escaped in Bukwo we got them back. These ones we shall get them. In Uganda you cannot get lost. Even if you go in the neighbouring country by our corroboration we shall bring back, everyday we're picking one by one." said Byabashaija 

Byabashaija admits there were some errors inside the prison that caused mass escape. He revealed that 14 inmates have been recaptured and seven killed - giving a total of 21 inmates so far accounted for. 

"We had some errors inside the prison and we got that mass escape which took hardcore…our gatekeeper was not adequately protected - a structural deficiency. I have instructed my assistant commissioner in charge of security to deal with it very very quickly. We must protect the gatekeeper with a cage such that prisoners don't get access to him. I have directed him to place central boxes or what we call watch towers. If we had watch towers here, of course we wouldn't have had that problem - you shoot directly at the prisons from the watch towers and we're going to make a double fence," Byabashaija.

Byabashaija's visit comes days after a team from the Prison headquarters camped in Moroto to investigate the prison break. No gun has been recovered yet and according to the Prisons spokesman, Frank Baine, some of the prisoners have crossed to the neighboring Kenya.


Source

Uganda politics is for the rich- Agnes Nandutu

By Hussein Kiganda Poor Agnes Nandutu! When she announced that she was joining politics, she promised to inspire before she expires! However, the NRM Primaries taught her sad lessons, she is now regretting. The People's Parliament Speaker and former NTV journalist Agnes Nandutu  now says that Uganda has been taken over by the rich people […]
Source

Nambooze yeekokkodde abamwekukuutirizaako mu kiseera ky'okulonda

Nambooze yeekokkodde abamwekukuutirizaako mu kiseera ky'okulonda

Omubaka wa munisipaali y'e Mukono, Betty Nambooze Bakireke asisinkanye abavuddeyo okuvuganya ku bifo eby'enjawulo mu kibuga ky'e Mukono nga bayitira ku kkaadi ya National Unity Platform (NUP).

Bano basisinkanye ku woofiisi ya NUP esangibwa ku kyalo Kavule mu Mukono. Nambooze abategeezezza nga ye bw'ali omwetegefu okuwagira oyo yenna agenda okuweebwa kkaadi ya NUP mu mazima era agenda kukola ekisoboka okulaba nga bawangula.

Wabula, agambye nti ku mulundi guno si mwetegefu kugumiikiriza bakkansala n'abakulembeze abasigadde abazzenga bamwekukuutirizaako mu kunoonya akalulu ate bw'amala okubayamba okuwangula nga bakola emitwe eminene n'okumwogerako nga bw'abateeka mu nkwawa.

Abasabye okuvaayo kati boogere nga bwe batali beetegefu kutambulira mu nkwawa ze n'okulaga wa we bayimiridde ku bikolwa ebinyigiriza abantu.

Wabula bino we byabeereddewo ng'ebyava mu kusunsula abeesimbyewo ku bifo eby'enjawulo ku kkaadi ya NUP bikyagaanye okulangirirwa ekyalese nga n'abamu ku bawagizi beekutuddemu.

Ku mbeera eno, Nambooze yagambye nti akimanyi nga bwe waliwo abantu ne mu NUP abakyalina enkola ng'ez'eri gye baava nga n'olweyo bakyayinza okwagala okulangirira abantu abatalina ttutumu olw'ebigendererwa byabwe bbo ng'abantu.

N'abawagizi baavuddeyo ne batandika okwogera ebisongovu nga bagamba nti waliwo be bategenda kugumiikiriza.

Saida Nassali omu ku bawagizi ba NUP yagambye nti waliwo abantu abaabawalanya ne batuuka n'okubagoba mu kibiina kya DP kyokka ate baabadde bali awo nga ne mu NUP gye baddukidde bano babawondedde batandise okwagala okuleeta emivuyo gye gimu.

"Olwaleero tuli wano tulinze okulangirira abantu abaasunsuddwa na buli kati bikyagaanye, tuwulira nti ate baagenze Kamwokya kubyekenneenya n'okukubibwako sitampu, bye biki ebyo, ab'e Kamwokya si be bagenda okutusalirawo. Bagamba mbu buli ali emabega wa Nambooze bagenda kumulwanyisa, ebyo tetugenda kubikkiriza!," Nassali bwe yannyonnyodde.

Akulira Uganda Tourism board akubirizza abantu okutumbula eby'obulambuzi nga bayita mu nnima ey'omulembe

Akulira Uganda Tourism board akubirizza abantu okutumbula eby'obulambuzi nga bayita mu nnima ey'omulembe

Bya Brian Meembe
Akulira ekitongole kye by'obulambuzi mu ggwanga ekya Uganda tourism board Lilly Ajarova akubirizza abalimi mu gwanga okulaba nga esiira baliteeka ku byobulimi okusobola okutumbula  eby'obulambuzi mu ggwanga.
Bino okubyogera abadde alambula ezimu ku nimiro z'abalimi mu bitundu bya western region omuli Mbarara, ne Sheema nga eno asisinkanye abalimi abalima enva endiirwa,n'abalunzi.
Ono agambye nti singa bakikola obwavu mu ggwanga bwandifumwa wamu n'okwongera okufunira Bannayuganda emirimu era n'asuubiza nga ekitongole kino ekya Uganda tourism board bwekigenda okukwataganira awamu nabo okulaba nga ebyobulimi butumbulwa mu gwanga.

 

Ethaman basasha nga mulimi wenva endiirwa mu kitundu kino yekokodde ekirwadde kya covid 19 ekibafiirizza obukadde n'obukadde bwensimbi era nga ategeezezza nti singa baali bakoledde wamu ne kitongole kya Uganda tourism board basobola okuganyulwamu ekyamaanyi mu bintu bye bakola nga bayita munkola eya agro tourism.
Ono era asabye abantu be bugwa njuba okwongera amaanyi mu bulimi nobulunzi newankubadde nga balina ettaka ttono kuba basobola okulikozesa okfunamu ensimbi eziri mu bukadde nobukadde.
Ono alambuzza abakungu okuva mukitongole kya Uganda tourism board ennimiro ez'enjawulo omubadde n'ensolo zaalunda era nawa amagezi omuntu yenna eyali yagadde okulunda obumya ebintu byateekeddwa okukola wamu ne biringanya owa kiro 3.
Sandra Natukunda nga yemwogezi w'ekitongole kino awadde abalimu bano essuubi nti nga ekitongole ekivunaanyizibwa ku by'obulambuzi baakukolagana n'abalimi okulaba nga batumbula eby'obulimi n'obulambuzi.Ono asuubizza abalimi bano okubakwatizaako nga bateekawo emikutu mu bantu abenjawulo abalambuzi abasobola okugula byebaba balimye .

 

Chameleone yeekokkola aba Bobi okumucamuukiriza ate ne bamuyiwa

Chameleone yeekokkola aba Bobi okumucamuukiriza ate ne bamuyiwa

Ekifo abadde akivuganyaako n'omubaka wa Kawempe North, Latif Ssebaggala gwe kyaweereddwa abali ku kakiiko akasunsula akamyufu ka National Unity Platform (NUP) ne balaga nga bwe baatadde ababiri ku minzaani nga basinziira ku nsonga 11, Ssebaggala n'asinga Chameleone mu bintu bingi.

Ensonga bbiri okuli ettutumu n'obuyigirize, ze zaasinze obukulu ne kizuulwa nga bombi bamanyiddwa wadde nga Ssebaggala asinga ku Chameleone okumanyika mu byobufuzi mu Uganda n'ebweru wa Afrika ate nga Chameleone bagamba akoma mu mawanga ga buvanjuba bwa Afrika, (Uganda, Tanzania, Kenya, Burundi, Rwanda ne South Sudan).

lKu by'obuyigirize, Chameleone baamutaddeko ekigambo, ‘Has basic requirements' ekitegeeza nti alina obuyigirize kyokka ku Ssebaggala baalaze nti alina obuyigirize obwakakasibwa edda n'akakiiko k'eggwanga akakola ku by'okulonda.

lKino okusinziira ku nsonda mu kakiiko akasunsula ab'akamyufu mu NUP akakulirwa Mercy Walukamba, singa bawa Chameleone kkaadi, akakiiko k'ebyokulonda mu ggwanga ne kamuggyamu, kifiiriza NUP.

Mu kusooka, Chameleone yalaga nga bw'agenda okwesimba ku bwa Lord Mayor attunke ne Erias Lukwago mu kadde ako nga Ssebaggala tannalaga nga naye bw'ajja ku kifo ky'ekimu wabula nga bwe bamubuuza ebikwata ku buyigirize bwe tammuka.

Kyewuunyisa bangi ng'ebigezo bya S6 bifulumye mu February wa 2020, amawulire bwe gaalaga nti y'omu ku baabituula mu 2019 ku ssomero lya Katuuso Community S.S e Makindye n'afuna obubonero 12.

Wabula waliwo abaagamba nti baabimutuulira ne baleeta n'ekifaananyi ekiraga nti nga November 14, 2019 Chameleone yali Nabbingo mu Bataka mu kwanjula kwa muyimbi munne Rema Namakula bwe yali ayanjula Dr. Hamza Ssebunnya kyokka nga ku lunaku lwe lumu yalinayo ekigezo ne babuuza bwe yakikola.

Nga bikomyewo, Chameeone yagamba nti yasooka kutuula siniya eyoomukaaga mu 1998 naye okugiddamu mu 2019, yayagala kugyekakasa. Nga balonze Ssebaggala ku Lwomukaaga, Chameleone yakolimye n'agamba nti bw'aba nga Bobi Wine akyesiga abasajja abakadde mu myaka nga ba Ssebaggala, ali mu buzibu.

lEbirala bye baasinziddeko okulonda Ssebaggala mwabaddemu eky'obwesige abantu bwe bamuwa ne balaga nti asobola okwesigika okusinga ku Chameleone, amusinga obuganzi mu kibiina kya NUP n'okukibeererawo, eby'obukulembeze kubanga abiruddemu. Baayongeddeko nti ssente za Chameleone ziva mu kuyimba so nga eza Ssebaggala ziva mu Palamenti ne bbizinensi endala ng'amasomero.

Henry Lubowa nga y'akulira kampeyini za Chameleone yategeezezza Bukedde nti baajulidde mu NUP olw'okuwa Ssebaggala kkaadi ng'ate yalaga NUP nti yabivaamu n'addayo ku ky'omubaka w'e Kawempe olwo Chameleone n'asigala yekka mu lwokaano era beewuunyizza bwe baamuwadde kkaadi yaabwe.

Omwogezi wa NUP, Joel Ssenyonyi agamba nti abeesimbyewo ku kkaadi z'ekibiina ekyo babadde n'enkola entongole ey'ekibiina gye bagoberera okubasunsula omuli okunoonyereza mu balonzi baabwe bamanye abasinga amaanyi be baba bawa kkaadi kubanga bakolera ku maanyi g'abantu (People Power).

Abalala abagenda okuvuganya ku kya Lord Mayor ye Lukwago (FDC) ne Daniel Kazibwe amanyiddwa nga Raga Dee (NRM). Ensonda zigamba nti Chameleone bw'ataddayo mu DP gye yava, agenda kwesimbawo ku lulwe.

ABASUNSULA akamyufu mu kibiina kya
NUP ekya Bobi Wine basudde Jose Chameleone
okwesimbawo ku kya Loodi Meeya
wa Kampala lwa buteesiga buyigirize bwe.
Kino kiggye Chameleone mu mbeera n'ata
akakaka.
Ekifo abadde akivuganyaako n'omubaka
wa Kawempe North, Latif Ssebaggala gwe
kyaweereddwa abali ku kakiiko akasunsula
akamyufu ka National Unity Platform
(NUP) ne balaga nga bwe baatadde ababiri
ku minzaani nga basinziira ku nsonga 11,
Ssebaggala n'asinga Chameleone mu bintu
bingi.
Ensonga bbiri okuli ettutumu
n'obuyigirize, ze zaasinze obukulu ne
kizuulwa nga bombi bamanyiddwa wadde
nga Ssebaggala asinga ku Chameleone
okumanyika mu byobufuzi mu Uganda
n'ebweru wa Afrika ate nga Chameleone
bagamba akoma mu mawanga ga buvanjuba
bwa Afrika, (Uganda, Tanzania,
Kenya, Burundi, Rwanda ne South
Sudan).
lKu by'obuyigirize, Chameleone
baamutaddeko ekigambo,
‘Has basic requirements'
ekitegeeza nti alina obuyigirize
kyokka ku Ssebaggala baalaze
nti alina obuyigirize obwakakasibwa
edda n'akakiiko
k'eggwanga akakola
ku by'okulonda.
lKino okusinziira
ku nsonda
mu kakiiko
akasunsula
ab'akamyufu mu
NUP akakulirwa
Mercy Walukamba,
singa bawa Chameleone kkaadi,
akakiiko k'ebyokulonda mu ggwanga ne
kamuggyamu, kifiiriza NUP.
Mu kusooka, Chameleone yalaga nga
bw'agenda okwesimba ku bwa Lord Mayor
attunke ne Erias Lukwago mu kadde ako
nga Ssebaggala tannalaga nga naye bw'ajja
ku kifo ky'ekimu wabula nga bwe bamubuuza
ebikwata ku buyigirize bwe tammuka.
Kyewuunyisa bangi ng'ebigezo bya S6 bifulumye
mu February wa 2020, amawulire
bwe gaalaga nti y'omu ku baabituula mu
2019 ku ssomero lya Katuuso Community
S.S e Makindye n'afuna obubonero 12.
Wabula waliwo abaagamba nti baabimutuulira
ne baleeta n'ekifaananyi ekiraga nti
nga November 14, 2019 Chameleone yali
Nabbingo mu Bataka mu kwanjula kwa
muyimbi munne Rema Namakula bwe yali
ayanjula Dr. Hamza Ssebunnya kyokka nga
ku lunaku lwe lumu yalinayo ekigezo ne
babuuza bwe yakikola.
Nga bikomyewo, Chameeone yagamba
nti yasooka kutuula siniya eyoomukaaga
mu 1998 naye okugiddamu mu 2019,
yayagala kugyekakasa.
Nga balonze Ssebaggala ku Lwomukaaga,
Chameleone yakolimye
n'agamba nti bw'aba nga Bobi Wine
akyesiga abasajja abakadde mu
myaka nga ba Ssebaggala, ali mu
buzibu.
lEbirala bye baasinziddeko
okulonda Ssebaggala
mwabaddemu
eky'obwesige abantu
bwe bamuwa ne
balaga nti asobola
okwesigika okusinga
ku Chameleone,
amusinga obuganzi
mu kibiina kya NUP
n'okukibeererawo,

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

Popular Posts